3
E Kris haj o pakjamos
O Del xastravel amen kana pakǎs, haj na kana keras so phenel e Kris
O galateni bi gogǎqo! Kon thardǎs tumen ta na aśunen kaθar o ćaćimos? Kjar angla tumare jakha sas sikado sar sas rästignime o Isus Kristos. Äk buki kamav te ʒanav tumenθar: Lilen o Duxo kä kerden so phenel e Kris, sau kä pakǎjen so aśunden? Ćaćes sen bi gogǎqo? Pala so ïnćeposarden anθ-o Duxo, kamen akanak te termenin korkoro? Nakhlen anθa kadikita anθa khanćesθe? Kamavas te na fi sas anθa khanćesθe. Deć kadǎ: ov dinǎs tumen o Duxo haj kerdǎs minuni maśkar tumenθe, pentrukä kerden so phenel e Kris, sau pentrukä pakǎjen so aśunden?
Sa kadǎ o Avraam „pakǎjas anθ-o Del haj sas sokotime ćaćo.”a Ʒeneza 15:6 Deć te ʒanen kä äl ćhave le Avraamosqe si numa kola kaj pakǎn. Dar e Skriptura ramosardǎs anθa aver njamuri kä atunć kana pakǎna, o Del va phenela anθa lenθe kä si ćaće, haj phendǎs le Avraamosqe e vestja laćhi: „Anθä tuθe si te aven binekuvintime saorä njamuri.”b Ʒeneza 12:3 Kadǎ kä kola kaj si len pakjamos, si binekuvintime anθ-äk than le Avraamoça, o manuś le pakjamasqo. 10 Käć kola kaj pakǎn kä aźutil len kana keren so phenel e Kris, si talaj armaj, kä si ramome: „Dino armaja si orkon ni kerel saorä ileça saorä bukǎ kaj si ramome anθ-o lil le Krisaqo.”c Deuteronomo 27:26 11 Dar si ćaćes kä o Del ni phenel khanikasqe kä si ćaćo anθa-i Kris, numa „kova o ćaćo si te trail anθa o pakjamos”.d Habakuk 2:4 12 E Kris ni beśel p-o pakjamos, dar „kova kaj kerel äl bukǎ so oj phenel, va traila anθa lenθe”.e Levitiko 18:5 13 O Kristos kindǎs amen anθa-i armaj le Krisaqi, ćhutǎs pes anθ-o than amaro anθ-e armaj (kä si ramome: „Dino armaja si kova kaj atïrnǎl p-o kaśt”),f Deuteronomo 21:23 14 ka e binekuvïntarǎ le Avraamosqi te avel avre njamurenqe anθa o Kristos Isus, haj anθa o pakjamos te las o Duxo savo sas fägäduime.
E Kris ni daśtil te rimol e fägäduinca
15 Phrala!le haj pheja!le, kana phenava tumenqe kadǎ, xakǎren? Äk phanglimos manuśäsqo, äk data zurǎrdo, konik ni daśtil te maj putrel les, nić te maj ćhul dajći. 16 Dar e fägäduinca sas kerdi le Avraamosqe haj lesqe „ćhavesqe”. Naj ramomeg Ʒeneza 17:7 „haj le ćhavenqe” sar anθa butenθe – haj ramol sar anθa jekh korkoro: „haj ke ćhavesqe”, savo si o Kristos. 17 Kadaja phenav kä e Kris, kaj avilis pala śtar śäla haj trǎnda bärś maj palal, ni daśtil te putrel o phanglimos, kaj sas zurǎrdo kaθar o Del maj anglal. E Kris ni daśtil te rimol e fägäduinca. 18 Kana e mośtenirja lelas pes kerindos so mangel e Kris, ni maj avel anθa-i fägäduinca, dar o Del dinǎs lan le Avraamosqe anθ-e fägäduinca. 19 Atunć sosθe si e Kris? Oj sas ćhutini te ïmpedekil o bezex ʒi kana va avela o Ćhavo, savesqe sas kerdi e fägäduinca. E Kris sas dini p-äl ïnʒerǎ anθ-äl vast le miźloćitoresqe. 20 O miźloćitori si maśkar äl duj riga, dar o Del kerdǎs korkoro e fägäduinca.
21 Atunć si e Kris kontra le fägäduincenqi kaj kerdǎs len o Del? Naj! Te dinǎsas pes äk kris kaj daśtilas te del viaca, o Del sokotilas tut kä san ćaćo, kana keresas so phenel kadaj kris. 22 Dar e Skriptura phenel kä o bezex phandadǎs sǎ, ka e fägäduinca te avel dini kolenqe kaj pakǎn, kä o Isus Kristos si pakjamasqo. 23 Anglal, ʒi kaj te avel o pakjamos, ame sǎmas ïnkǎrde kaθar e Kris haj phandade ʒi kaj sikadilos o pakjamos kaj sas te avel. 24 Kadǎ kä e Kris sas ćhutini te ïnkǎrel amen xarnes ʒi kaj te avel o Kristos haj anθa amenθe te phenel o Del kä sǎm ćaće anθa o pakjamos. 25 Pala so avilos o pakjamos, ni maj sǎm ïnkǎrde xarnes.
Anθ-o pakjamos sǎm äl ćhave le Devlesqe haj sǎm slobozi
26 Sǎ sen äl ćhave le Devlesqe anθ-o Kristos Isus anθa o pakjamos, 27 pentrukä sǎ kaj senas bolde anθ-o Kristos hurǎdilen le Kristosoça. 28 Ma naj nić evreo, nić greko, ma naj nić sklavo, nić manuś slobodo, nić murś, nić ʒuvli, kä tume sǎ sen jekh anθ-o Kristos Isus. 29 Haj kana sen le Kristososqe, atunć sen äl ćhave le Avraamosqe haj mośtenitorǎ pala e fägäduinca ⸤kaj dinǎs lan o Del⸥.

a3:6 Ʒeneza 15:6

b3:8 Ʒeneza 12:3

c3:10 Deuteronomo 27:26

d3:11 Habakuk 2:4

e3:12 Levitiko 18:5

f3:13 Deuteronomo 21:23

g3:16 Ʒeneza 17:7